Oglas

Sitno biće veličine zrna pijeska preživi svemir, ključalu vodu i temperature od minus 272 stepena

author
N1 BiH
25. jul. 2026. 00:11
Pic5-Tanaka.0.0.1474393724 (1)
Tardigrad

Tardigrad ili vodeni medvjedić je životinja manja od jednog milimetra. Preživljava uslove koji bi ubili gotovo svako drugo živo biće, uključujući vakuum svemira. Godine 2007. poslan je u orbitu i vratio se živ.

Oglas

Tardigrad je sićušna životinja, obično manja od jednog milimetra.

Pod mikroskopom izgleda kao zdepasto biće s osam nogu i pandžicama.

Zbog izgleda i načina kretanja dobio je nadimak vodeni medvjedić.

Živi u mahovini, lišajevima i vlažnim mjestima gotovo svuda na planeti.

Skriveni život

Tajna njegove otpornosti je u sposobnosti da se potpuno isuši.

Kada nestane vode, tardigrad izbaci gotovo svu tekućinu iz tijela i uđe u stanje mirovanja.

U tom stanju, zvanom kriptobioza, može provesti godine, prema nekim podacima i cijelo desetljeće.

Kada ponovo dođe do vode, oživi za nekoliko minuta i nastavi normalno.

Granice koje podnosi

U tom isušenom stanju tardigrad podnosi nevjerovatne uslove.

Preživljava temperature od oko minus 272 stepena, blizu apsolutne nule, ali i preko 150 stepeni.

Podnosi pritisak višestruko veći od onog na dnu najdublje okeanske brazde.

Izdržava i doze zračenja koje bi čovjeka ubile hiljadu puta.

Tardigrad je manji od milimetra, a preživljava temperature od minus 272 do preko 150 stepeni, vakuum svemira i zračenje hiljadu puta jače od smrtonosnog za čovjeka.

Deset dana u svemiru

Godine 2007. naučnici su na svemirskoj misiji Evropske svemirske agencije poslali oko 3.000 tardigrada u orbitu.

Životinje su bile izložene otvorenom svemiru, dakle vakuumu i zračenju, deset dana.

Nakon povratka na Zemlju i vraćanja vode, većina onih zaštićenih od najjačeg UV zračenja je oživjela.

Dio njih se čak i uspješno razmnožavao, što je bilo prvi put da je neka životinja preživjela otvoreni svemir.

Zašto je to važno

Tardigrad je zanimljiv nauci iz više razloga.

Njegovi zaštitni mehanizmi proučavaju se kako bi se lijekovi mogli čuvati bez hlađenja i kako bi se ćelije zaštitile od zračenja.

Postoji i posebna bjelančevina koja štiti njegovu DNK od oštećenja, a naučnici ispituju može li se ugraditi u druge ćelije.

Tardigrad je preživio svih pet velikih izumiranja u historiji Zemlje, otkako se pojavio prije oko pola milijarde godina.

Vjerovatno će nadživjeti i mnoge katastrofe koje bi zbrisale krupnija bića, upravo zato što se u teškim vremenima jednostavno osuši i sačeka bolje uslove.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama